Čovjek bez prava je robSloboda počinje poznavanjem
vlastitih prava.
Uncategorised
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 13
Mjesna, lokalna i područna (regionalna) samouprava
VI. MJESNA, LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA
[NN 113/00., čl. 66., 9. 11. 2000.]
Članak 128.*
[NN 113/00., čl. 67., 9. 11. 2000.]
Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava.
Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom.
Prava iz ovoga članka u Republici Hrvatskoj ostvaruju i građani Europske unije, u skladu sa zakonom i pravnom stečevinom Europske unije.
[NN 76/10., čl. 26., stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji]
* Članak 128. označen je u NN 76/10. kao "članak 132."
Članak 129.
[NN 113/00., čl. 68., 9. 11. 2000.]
Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi i njihovo područje određuje se na način propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne samouprave.
Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Područje županije određuje se na način propisan zakonom.
Zakonom se može glavnom gradu Zagrebu utvrditi položaj županije. Većim gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti županije.
U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samouprave.
[NN 135/97., čl. 14., 15. 12. 1997. - zamjena riječi u čl. 129., NN 56/90.]
Članak 129.a*
[NN 113/00., čl. 69., 9. 11. 2000.]
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehničku kulturu, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.
[NN 76/10., čl. 27., 16. 6. 2010.]
Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.
Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima.
Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.
* Članak 129.a označen je u NN 76/10. kao "članak 134."
Članak 129.b
[NN 113/00., čl. 69., 9. 11. 2000.]
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogućnostima.
Članak 130.
[NN 113/00., čl. 70., 9. 11. 2000.]
U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela.
[NN 135/97., čl. 5. i 14., 15. 12. 1997. - zamjena riječi u čl. 130., NN 56/90.]
Članak 131.
[NN 113/00., čl. 71., 9. 11. 2000.]
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.
Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom.
Država je dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom.
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 18
Međunarodni odnosi
VII. MEĐUNARODNI ODNOSI
1. Međunarodni ugovori
Članak 132.*
[NN 113/00., čl. 72., 9. 11. 2000.]
U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.
[NN 28/01., čl. 63., 28. 3. 2001.]
* Članak 132. označen je u NN 28/01. kao "članak 139."
Članak 133.*
Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.
[NN 135/97., čl. 6., 15. 12. 1997.]
[NN 113/00., čl. 73., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., čl. 64., 28. 3. 2001.]
Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor potvrđuje dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
[NN 28/01., čl. 64., 28. 3. 2001.]
Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga članka.
[NN 113/00., čl. 73., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., čl. 64., 28. 3. 2001.]
Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.
[NN 113/00., čl. 73., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., čl. 64., 28. 3. 2001.]
[NN 135/97., čl. 15., 15. 12. 1997. - zamjena riječi u čl. 133., NN 56/90.]
* Članak 133. označen je u NN 28/01. kao "članak 140."
Članak 134.
[NN 135/97., čl. 16., 15. 12. 1997.]
Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.
2. Udruživanje i razdruživanje
[NN 113/00., čl. 74., 9. 11. 2000.]
Članak 135.*
[NN 135/97., čl. 17., 15. 12. 1997.]
Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
[NN 28/01., čl. 65., 28. 3. 2001.]
Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.
O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
[NN 28/01., čl. 65., 28. 3. 2001.]
Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova birača koji su pristupili referendumu.
[NN 76/10., čl. 28., 16. 6. 2010.]
Referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Hrvatskoga sabora.
[NN 28/01., čl. 65., 28. 3. 2001.]
Odredbe ovoga članka o udruživanju odnose se i na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske.
* Članak 135. označen je u NN 28/01. kao "članak 142."
Članak 135. označen je u NN 76/10. kao "članak 141."
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 13
Europska unija
VII.A EUROPSKA UNIJA*
[NN 76/10., čl. 29., 16. 6. 2010.]
* Glava VII.A dodana je u ustavni tekst člankom 29. Promjene Ustava Republike Hrvatske (NN 76/10.). Brojčane oznake članaka 141.a, 141.b, 141.c i 141.d slijede brojčane oznake članaka u pročišćenom tekstu Ustava Republike Hrvatske (NN 41/01., 55/01. - ispravak), a ne brojčane oznake članaka iz izvornih tekstova kojima se Ustav mijenjao i dopunjavao, zbog čega je u Glavi VII.A prekinut kontinuitet u redoslijedu označavanja članaka.
1. PRAVNA OSNOVA ČLANSTVA I PRIJENOS USTAVNIH OVLASTI
Članak 141.a
[NN 76/10., čl. 29., stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji]
Republika Hrvatska, na temelju članka 141.* Ustava, kao država članica Europske unije, sudjeluje u stvaranju europskog zajedništva, kako bi zajedno s drugim europskim državama osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i blagostanje te ostvarila druge zajedničke ciljeve, u skladu s temeljnim načelima i vrijednostima na kojima se Europska unija zasniva.
Republika Hrvatska, na temelju članka 139. i 140.** Ustava, institucijama Europske unije povjerava ovlasti koje su potrebne za ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza preuzetih na temelju članstva.
* Umjesto brojke "141." treba stajati brojka "135."
** Umjesto brojki "139. i 140." trebaju stajati brojke "133. i 134."
2. SUDJELOVANJE U INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE
Članak 141.b
[NN 76/10., čl. 29., stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji]
Građani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu gdje putem svojih izabranih predstavnika odlučuju o stvarima iz njegove nadležnosti.
Hrvatski sabor sudjeluje u europskom zakonodavnom postupku u skladu s ugovorima na kojima se temelji Europska unija.
Vlada Republike Hrvatske izvješćuje Hrvatski sabor o prijedlozima pravnih propisa i odluka u čijem donošenju sudjeluje u institucijama Europske unije. Hrvatski sabor može o tim prijedlozima donositi zaključke na osnovi kojih Vlada djeluje u institucijama Europske unije.
Nadzor Hrvatskoga sabora nad djelovanjem Vlade Republike Hrvatske u institucijama Europske unije uređuje se zakonom.
Republiku Hrvatsku u Vijeću i Europskom vijeću zastupaju, sukladno njihovim ustavnim ovlastima, Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske.
3. PRAVO EUROPSKE UNIJE
Članak 141.c
[NN 76/10., čl. 29., stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji]
Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.
Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.
Hrvatski sudovi štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije.
Državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije.
4. PRAVO GRAĐANA EUROPSKE UNIJE
Članak 141.d
[NN 76/10., čl. 29., stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji]
Državljani Republike Hrvatske su građani Europske unije i uživaju prava koja im jamči pravna stečevina Europske unije, a osobito:
- slobodu kretanja i nastanjivanja na području svih država članica,
- aktivno i pasivno biračko pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj državi članici, sukladno propisima te države članice,
- pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu bilo koje države članice, jednaku zaštiti vlastitih državljana kada se nalaze u trećoj državi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatsko-konzularno predstavništvo,
- pravo podnošenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraćanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim službenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.
Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora.
U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 14
Promjena Ustava
VIII. PROMJENA USTAVA
Članak 136.*
Pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
[NN 113/00., čl. 75., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., čl. 66., 28. 3. 2001.]
[NN 135/97., čl. 2., 15. 12. 1997. - zamjena riječi u čl. 136., NN 56/90.]
* Članak 136. označen je u NN 28/01. kao "članak 143."
Članak 137.*
Hrvatski sabor odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika.
[NN 28/01., čl. 67., 28. 3. 2001.]
Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika.
[NN 28/01., čl. 67., 28. 3. 2001.]
* Članak 137. označen je u NN 28/01. kao "članak 144."
Članak 138.*
[NN 28/01., čl. 68., 28. 3. 2001.]
O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
* Članak 138. označen je u NN 28/01. kao "članak 145."
Članak 139.*
Promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor.
[NN 113/00., čl. 75., 9. 11. 2000.]
[NN 28/01., čl. 69., 28. 3. 2001.]
[NN 135/97., čl. 2., 15. 12. 1997. - zamjena riječi u čl. 139., NN 56/90.]
* Članak 139. označen je u NN 28/01. kao "članak 146."