Čovjek bez prava je robSloboda počinje poznavanjem
vlastitih prava.
Uncategorised
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 12
Odnos prema stranci
IV. ODNOS PREMA STRANCI
40. Vjernost stranci osnovna je dužnost odvjetnika. Ona je važnija od interesa odvjetnika i kolegijalnih obzira.
41. Odvjetnik je dužan posvetiti svu svoju stručnost i savjesnost zastupanju stranke i pružiti joj pravnu pomoć bez odgode i zastoja. Stoga odvjetnik prigodom preuzimanja zastupanja mora paziti na to da zbog preopterećenosti ne ugrozi pravodobnost, temeljitost i savjesnost obavljanja svoje dužnosti. Odvjetnik kojemu se obraća prevelik broj stranaka treba uputiti stranke drugim odvjetnicima.
42. Odvjetnik je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati, a dužan je odnosno smije uskratiti pružanje zatražene pravne pomoći samo iz razloga propisanih zakonom, Statutom i ovim kodeksom.
43. Odvjetnik može odbiti zahtjev stranke za pružanje pravne pomoći samo zbog važnih razloga, npr. zbog preopterećenosti, zbog slabih izgleda na uspjeh, zbog nedostatka posebnog iskustva u toj grani prava, zbog toga što je općepoznato da je stranka sklona obijesnom parničenju, zbog nemoralnosti razloga iz kojih se pružanje pomoći traži, nesposobnosti stranke da plati gotove izdatke i sl.
44. Odvjetnik koji osobno poznaje protivnu stranku smije odbiti zastupanje protiv nje. Ako je ipak pripravan preuzeti zastupanje, mora prije toga svoju stranku upozoriti na to poznanstvo.
45. Odvjetnik kojemu je Komora odobrila pružanje specijalizirane pravne pomoći smije uskratiti pružanje svih oblika pravne pomoći koji ne pripadaju njegovoj specijalnosti.
46. Odvjetnik mora uskratiti pružanje pravne pomoći:
1. ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu (odvjetničkom uredu, zajedničkom uredu, odvjetničkom društvu), odnosno drugi odvjetnik koji je radio ili radi u odvjetničkom društvu koje je osnivač odvjetničkog društva u kojem on radi, u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu;
2. ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetnički vježbenik kod odvjetnika koji je zastupao protivnu stranku odnosno u odvjetničkom društvu čiji odvjetnici su zastupali protivnu stranku;
3. ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudac, državni odvjetnik, javni pravobranitelj ili kao službena osoba u upravnom ili drugom postupku;
4. osim u kaznenim predmetima, ako je ono što stranka traži obijesno ili očito protivno zakonu, tako da se s velikom vjerojatnošću može predvidjeti neuspjeh;
5. u drugim slučajevima predviđenim zakonom, Statutom i Kodeksom.
6. odredbe ovog pravila primjenjuju se i na odvjetnike koji dijele i koriste iste poslovne prostorije u kojima obavljaju odvjetničku službu.
47. Odvjetnik koji obavlja neki pravni posao za dvije ili više stranaka treba otkloniti zastupanje bilo koje od tih stranaka dođe li do spora između njih u vezi s tim pravnim poslom.
48. Odvjetnik ne smije otkazati zastupanje, osim iz onih razloga zbog kojih je po ovom kodeksu dužan ili ovlašten odbiti pružanje pravne pomoći.
49. Ako se tijekom zastupanja pokaže da je stranka i bez krivnje odvjetnika izgubila izgled u uspjeh, odvjetnik je ovlašten stranci otkazati zastupanje ako joj se time ne bi prouzročila nerazmjerno velika šteta, koja se ne bi mogla otkloniti ni povjeravanjem zastupanja kojem drugom odvjetniku.
50. Odvjetnik koji je otkazao zastupanje dužan je zastupati i dalje stranku dok ona ne nađe drugog zastupnika, no najviše 30 dana od otkaza punomoći.
51. Odvjetnik će, ako je to u interesu stranke, nastojati da se sudionici u sporu sporazumiju bez pokretanja sudskog ili kojeg drugog postupka. Odvjetnik će nastojati da se tijekom sudskog ili kojeg drugog postupka spor riješi nagodbom, ako je to u interesu njegove stranke.
52. Odvjetnik ne smije stranci prouzročiti nepotrebne troškove postupka.
53. Odvjetnik zbog čijeg je propusta stranci prouzročen koji trošak tijekom postupka dužan je o tome obavijestiti stranku i sam snositi taj trošak.
54. Odvjetnik se u svom radu ne smije poistovjetiti sa svojom strankom, već treba ostati na visini svoje dužnosti zastupnika odnosno branitelja stranke.
55. Odvjetnik je dužan stranku savjesno zastupati i braniti, koristeći se svim potrebnim sredstvima dopuštenim zakonom.
56. Odvjetnik ne smije ni na koji način, u odsutnosti stranke ili bez njezina pristanka, dok traje zastupanje, u vezi sa spornim predmetom dolaziti u dodir s protivnom strankom.
57. Ako odvjetnik pruža pravnu pomoć većem broju stranaka u istom predmetu, dužan je savjesno štititi interese svih stranaka, bez obzira na to koja je od njih zatražila od njega pravnu pomoć i koja mu plaća nagradu.
58. Odvjetnik ne smije, dok zastupa svoju stranku, prihvatiti ponudu protivne stranke da je zastupa, makar i u drugoj stvari.
59. Odvjetnik ne smije zastupati protivnu stranku u drugoj stvari ni nakon završetka postupka u kojemu je zastupao svoju stranku ako bi to prema okolnostima slučaja bilo protivno načelima odvjetničke etike. Odvjetnik ne smije preuzeti zastupanje protiv stranke koju zastupa, a protiv stranke koju je prethodno zastupao smije preuzeti zastupanje samo ako to prema okolnostima slučaja ne bi bilo protivno načelima odvjetničke etike.
60. Odvjetnik ne smije preuzeti zastupanje suparničara ili suokrivljenika ako su njihovi interesi u međusobnu sukobu.
61. Ako stranci pravnu pomoć pruža odvjetnik koji je član ili radi u odvjetničkom društvu ili je član zajedničkoga odvjetničkog ureda, odvjetnik koji radi kod drugog odvjetnika, odvjetnik koji radi u odvjetničkom društvu čiji je osnivač drugo odvjetničko društvo, protivnom strankom smatra se svaka stranka koja je u sporu sa strankom bilo kojeg odvjetnika u odvjetničkom društvu ili zajedničkom odvjetničkom uredu, odvjetnika poslodavca ili bilo kojeg drugog odvjetnika zaposlenog kod istog odvjetnika poslodavca odnosno koja je u sporu sa strankom bilo kojeg odvjetnika koji je član ili radi u odvjetničkom društvu koje je osnivač odvjetničkog društva.
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 13
Besplatna pravna pomoć socijalno ugroženim osobama i žrtvama domovinskog rata
III. BESPLATNA PRAVNA POMOĆ SOCIJALNO UGROŽENIM OSOBAMA I ŽRTVAMA DOMOVINSKOG RATA
35. Besplatno pružanje pravne pomoći socijalno ugroženim osobama i žrtvama Domovinskog rata časna je dužnost odvjetnika koju odvjetnik treba obaviti jednako savjesno i brižljivo kao i pružanje pravne pomoći drugim strankama.
36. Odvjetnik je dužan preuzeti zastupanje socijalno ugroženih osoba i žrtava Domovinskog rata u građanskim i kaznenim predmetima kada to odredi nadležno tijelo Komore.
37. Odvjetnik je dužan pružiti besplatnu pravnu pomoć socijalno ugroženim osobama i žrtvama Domovinskog rata u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem, kada mu pružanje te pravne pomoći povjeri Komora u skladu s općim aktom.
38. U slučaju uspjeha u besplatnom zastupanju socijalno ugroženih osoba ili žrtava Domovinskog rata, odvjetnik može od zastupanih osoba tražiti nagradu za pružene usluge u mjeri u kojoj to zastupanje neće izgubiti svoje socijalno i humano obilježje. Odvjetnik u svakom slučaju smije tražiti onu nagradu koju je zastupana stranka ostvarila po osnovi njegova zastupanja na teret protivne stranke.
39. Odvjetnik kao zastupnik socijalno ugrožene osobe i žrtve Domovinskog rata ne smije zahtijevati od nje ili od treće osobe, u vezi s navedenim zastupanjem, po bilo kojoj osnovi, nagradu prije pravomoćnog završetka zastupanja.
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 12
Odvjetnička tajna
II. ODVJETNIČKA TAJNA
26. Odvjetnik je dužan čuvati kao tajnu sve ono što je prigodom pružanja pravne pomoći, osobito prigodom zastupanja ili obrane, saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi način. Sam mora savjesno ocijeniti što stranka želi da bude sačuvano kao odvjetnička tajna.
27. Odvjetnik je dužan voditi računa o tome da odvjetničku tajnu čuvaju i druge osobe koje rade u njegovu uredu.
28. Odvjetnička su tajna svi spisi, tonski, računalni, slikovni i slični zapisi te depoziti stranaka koji se nalaze u odvjetničkom uredu.
29. Ono što je odvjetnik povjerljivo saznao u pružanju pravne pomoći pravnoj osobi ili kojem javnom tijelu, ne smije ni u kojem slučaju ili postupku uporabiti na njihovu štetu. Takvu spoznaju odvjetnik ne smije iskoristiti ni na štetu jednog ili više zainteresiranih članova te pravne osobe ili tijela, osim u pružanju pravne pomoći toj pravnoj osobi ili tijelu protiv tih članova.
30. Odvjetničku tajnu odvjetnik je dužan čuvati pod prijetnjom disciplinske odgovornosti za vrijeme pružanja pravne pomoći, ali i nakon toga sve dok bi njezino otkrivanje moglo naškoditi stranci.
31. Radi čuvanja odvjetničke tajne odvjetnik ne smije davati nikakve obavijesti o predmetima koji su mu povjereni kao odvjetniku, pa i nakon prestanka zastupanja stranke.
32. Pravila o obvezi čuvanja odvjetničke tajne na odgovarajući se način primjenjuju i na druge odvjetnike te zaposlenike u odvjetničkom uredu.
33. Odvjetnik je dužan u ugovoru o radu (zaposlenju) sa svojim zaposlenicima povredu odvjetničke tajne izričito predvidjeti kao razlog prestanka radnog odnosa (teške povrede radne dužnosti).
34. Iznošenje odvjetničke tajne dopušteno je samo u slučaju ako to stranka odvjetniku na nedvojben način dopusti, ako je to nužno radi obrane odvjetnika u kaznenom ili disciplinskom postupku ili radi zaštite njegovih prava i interesa u postupcima u kojima je odvjetnik stranka, a koji su proizašli u vezi sa zastupanjem stranke, ili ako je to potrebno zbog opravdanja njegove odluke o napuštanju obrane ili otklanjanja zastupanja. U slučaju da odvjetnik zastupa više stranaka u istoj pravnoj stvari iznošenje odvjetničke tajne dopušteno je ako to sve stranke odvjetniku na nedvojben način dopuste.
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 10
Opća načela
I. OPĆA NAČELA
1. Kodeks odvjetničke etike (dalje u tekstu: Kodeks) utvrđuje načela i pravila ponašanja kojih su se, radi očuvanja dostojanstva i ugleda odvjetništva, odvjetnici uvijek dužni pridržavati pri obavljanju svoje službe.
2. Osnovna načela sadržana su u svečanoj prisezi koju svaki odvjetnik daje prije početka svoje odvjetničke djelatnosti. Ta načela trebaju biti sastavnim dijelom svijesti i uvjerenja svakog odvjetnika.
3. Odnos odvjetnika prema vlastitoj stranci, protivnoj stranci i njezinim zastupnicima, prema drugim odvjetnicima, sudovima, državnim odvjetnicima te drugim državnim tijelima ili uopće tijelima s javnim ovlastima treba biti određen njegovim položajem zaštitnika prava građana i pravnih osoba.
4. U svojim nastupima, podnescima, govorima i drugim službenim radnjama te općenito društvenim javnim ili privatnim nastupima odvjetnik treba voditi računa o zahtjevima profesionalne i opće kulture.
5. Pri obavljanju svog poziva odvjetnik se ima tako ponašati da zadobije i učvrsti povjerenje svoje stranke i istodobno pravosudnih i drugih tijela pred kojima nastupa.
6. Odvjetnik je dužan savjesno ispunjavati dužnosti koje proizlaze iz odvjetničkog poziva i čuvati ugled i dostojanstvo odvjetništva pri obavljanju poziva i u privatnom životu.
7. Svojim ponašanjem odvjetnik mora služiti kao primjer humanosti, poštovanja ljudskog dostojanstva i progresivnih nastojanja u priznavanju i ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda.
8. Odvjetnik smije štititi interese svoje stranke samo sredstvima koja su u skladu sa zakonom, s dostojanstvom odvjetničkog poziva i s dobrim običajima, a nisu protivna njegovoj savjesti.
9. Pri zastupanju stranaka odvjetnik je dužan sačuvati svoju nezavisnost.
10. Odvjetnik se ne smije prihvatiti poslova koji nisu spojivi s njegovim pozivom i koji bi mogli štetiti njegovoj nezavisnosti i dobrom glasu te časti i ugledu odvjetništva.
11. Suradnja s nadripisarima u suprotnosti je s dostojanstvom odvjetnika.
12. Obavljanje poslova, koje prema propisima smiju obavljati samo odvjetnici, odvjetnik ne smije prenijeti na osobe koje za to nisu ovlaštene.
13. Odvjetnik ne smije otkloniti preuzimanje pravnog slučaja koji mu je dodijelilo nadležno tijelo.
14. Odvjetnik ne smije ugovoriti kao nagradu predmet ili dio predmeta iz spora koji mu je povjeren na zastupanje osim kada je to dopušteno Tarifom.
15. Odvjetnik ne smije isticati svoju prijašnju službu ili dužnost za pribavljanje stranaka, niti na bilo koji način podupirati stranku u uvjerenju da joj zbog toga može uspješnije pružiti traženu pravnu pomoć.
16. Odvjetnik treba obnavljati, proširivati i usavršavati svoju pravnu i opću naobrazbu.
17. Odvjetnik smije proširivati svoj krug djelovanja samo sredstvima koja su u skladu s čašću i ugledom odvjetništva.
18. Protivi se časti i ugledu odvjetništva svaka nelojalnost u poslovanju, a osobito:
- pribavljanje stranaka putem posrednika;
- prepuštanje trećim osobama bianco-punomoći;
- suradnja s nadripisarima ili osobama sumnjivim zbog nadripisarstva;
- obećavanje provizije ili nagrade drugima za pribavljanje stranaka;
- omalovažavanje drugih odvjetnika;
- uzimanje uputa od trećih osoba izvan odvjetničkog ureda;
- pozivanje na dobre veze;
- ponude jeftinijeg zastupanja;
- napadno isticanje podataka o odvjetničkim uredima s kojima je sklopljen ugovor o povezivanju na podnescima, dopisima ili na drugi način;
- javni istupi, javljanje u tisku i svaki oblik reklamiranja i oglašavanja protivno odredbama pravilnika kojim je uređena materija reklamiranja, oglašavanja i web-stranica odvjetnika.
19. Odvjetnicima, zajedničkim odvjetničkim uredima i odvjetničkim društvima dopušteno je reklamiranje i oglašavanje u sredstvima oglašavanja ili medijima (tisak, televizija, radio, internet i sl.), pod uvjetima i na način propisan pravilnikom kojim je uređena materija reklamiranja, oglašavanja i web-stranica odvjetnika.
20. Odvjetnik o kojemu se u sredstvima javnog priopćavanja piše ili govori na način koji je protivan odredbama Zakona o odvjetništvu, Statutu Hrvatske odvjetničke komore, Kodeksu odvjetničke etike ili pravilniku kojim je uređena materija reklamiranja, oglašavanja i web-stranica odvjetnika, dužan se, odmah po saznanju o takvom izvještavanju, na prikladan način javno ograditi od takvog načina izvješćivanja.
21. Ako odvjetnik obavlja svoju odvjetničku dužnost u inozemstvu mora nastojati postupati po načelima koja vrijede za odvjetnički rad u inozemstvu.
22. Kodeks sadržava i takva pravila kojih je nepoštivanje ujedno i disciplinska povreda dužnosti i ugleda odvjetništva.
23. Ako zakonom, Statutom ili Kodeksom nije drukčije određeno, nadležno disciplinsko tijelo odlučit će o tome ima li povreda pravila Kodeksa u pojedinom slučaju značenje i disciplinske povrede dužnosti i ugleda odvjetništva u smislu Statuta.
24. Povredu pravila Kodeksa koja istodobno nije i disciplinska povreda dužnosti i ugleda odvjetništva razmotrit će Izvršni odbor Komore ili nadležno tijelo zbora kojemu odvjetnik pripada, priopćit će odvjetniku svoje mišljenje i upozoriti ga na značenje i moguće posljedice povrede.
25. Odredbe ovog kodeksa koje se izričito odnose na odvjetnike koji rade sami u svojim uredima na odgovarajući se način primjenjuju i na odvjetnike koji rade u zajedničkim odvjetničkim uredima ili odvjetničkim društvima. Odredbe ovog kodeksa koje se izričito odnose na odvjetnike primjenjuju se na odgovarajući način i na odvjetničke vježbenike.